Virtualna šetnja Novaljom
Utorak, 25 srpanj 2017
Utorak, 31 Siječanj 2017   Grad Novalja   Pregleda: 1767

Grad pokrenuo nadzor zakonitosti koncesije za Zrće

Grad Novalja predao je prijedlog za pokretanje postupka nadzora zakonitosti rada predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne samouprave) po čl. 78. Do 82.a zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi



I. Na temelju odredaba čl. 78. i 78. a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15) podnositelj prijedloga, kao jedinica lokalne samouprave, podnosi naslovnom tijelu, kao središnjem tijelu državne uprave nadležnom za postupanje u ovakvim predmetima, prijedlog za provođenje nadzora nad zakonitošću rada i akata predstavničkog tijela jedinice regionalne samouprave - Županijske skupštine Ličko-senjske županije.

Povod za traženje nadzora su odluke i akti koje je Županijska skupština Ličko-senjske županije donijela tijekom pripreme i u postupku davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže Zrće u Gradu Novalji.

II. Podnositelj tako ukazuje kako je Županijska skupština Ličko-senjske županije donošenjem nekoliko uzastopnih akata, te objavom namjere donošenja daljnjih akata, postupila svjesno protuzakonito, odnosno čak i protuustavno, na način da je povrijedila relevantne ustavne i zakonske odredbe o razgraničenju ovlasti između jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i odredbe posebnih zakona i propisa kojima je uređen postupak za davanje koncesije na pomorskom dobru, sve to na štetu podnositelja – Grada Novalje, ali i na štetu javnog interesa općenito, a posebno šireg kruga osoba potencijalno zainteresiranih za dobivanje koncesije pod objavljenim uvjetima, jer se objavljani koncesijski uvjeti i prava u stvarnosti ne mogu realizirati.
U tom smislu se ukazuje da je Županijska skupština Ličko-senjske županije na sjednici održanoj 20. prosinca 2016. g. donijela je Odluku o obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže Zrće u Gradu Novalji, KLASA: 324-07/16-01/22
URBROJ: 2125/1-03-16-11, a navedena Odluka objavljena je u „Županijskom glasniku Ličko-senjske županije“, broj 28/A od 20.12.2016.g.

III. Predmetnom Odlukom Ličko-senjska županija je, kao davatelj koncesije, odlučila da će objaviti obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže Zrće (T4) u Gradu Novalji, ukupne površine 42.093 m2, od toga 28.698 m2 kopnene površine i 13.395 m2 morske površine, navodeći kako područje koncesije obuhvaća područje koje je PPU Grada Novalje definirao kao uređeno kupalište T4 sportsko-rekreacijske namjene. Predmetnom Odlukom definirano je kako se u koncesiju daje dio kč. br. 1827/1, kč. br. 1827/2 i kč. br. 1827/3 te dio pripadajućeg morskog akvatorija te da se koncesija daje u svrhu obavljanja turističkih, trgovačkih, ugostiteljskih i sportsko-rekreacijskih djelatnosti, bez mogućnosti ograđivanja plaže i naplate ulaznica. U skladu sa ovom Odlukom, Županija Ličko-senjska objavila je i Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže Zrće u Gradu Novalji, u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže Zrće u Gradu Novalji.

DOKAZ:
-Odluka o obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže Zrće u Gradu Novalji od 20.12.2016.g.
-Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže Zrće u Gradu Novalji, u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže Zrće u Gradu Novalji

Predmetnom obavijesti pozvani su zainteresirani ponuditelji da u roku od 30 dana od objave obavijesti u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske dostave svoje ponude za koncesiju te su definirani uvjeti za dodjeljivanje koncesije.



IV. Donošenju navedene odluke prethodilo je ranije u 2016. donošenje Plana davanja koncesija za 2017. godinu i Plana davanja koncesija za 2017. do 2019. godine, od istog tijela, na koje je podnositelj ovog zahtjeva Grad Novalja prigovorio, i to upravo u dijelu koji se odnosi na namjeru davanja u koncesiju plaže Zrće prije nego što se za to stvore zakonski preduvjeti.
Unatoč tome, Županijska skupština kreće u postupak davanja koncesije, donoseći gore citirani akt o započinjanju postupka davanja koncesije, koji je opterećn višestrukim materijalnim nezakonitostima i procesnim povredama.
V. Spomenutim aktom su već u ovoj fazi postupka grubo povrijeđena prava koja Grad Novalja ima kao jedinica lokalne samouprave na temelju Ustava RH i posebnih zakona, jer je njime donositelj prije svega sadržajno prejudicirao namjenu i ostale uvjete prostornog uređenja za navedeno područje, čime je zapravo sebi uzurpirao ovlasti obavljanja poslova prostornog planiranja, a takve odluke ne samo da se ne smiju procesno donositi u postupku davanja koncesije, već su one i izvan stvarne nadležnosti davatelja koncesije.
Konkretno je to vidljivo u točki 2)b predmetne Odluke o obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru, naslovljenoj „PRIRODA I OPSEG DJELATNOSTI KONCESIJE“, gdje je doslovce navedeno:
„Koncesija se daje za obavljanje turističkih, trgovačkih, ugostiteljskih i sportsko rekreativnih djelatnosti, bez mogućnosti ograđivanja plaže i naplate ulaznica.“
Iz toga proizlazi da je davatelj koncesije objavio namjeru i zatražio prikupljanje ponuda radi davanja predmetnog zemljišta u posebnu uporabu budućem koncesionaru, te je pritom sam unaprijed odredio namjenu toga prostora za obavljanje točno određenih djelatnosti (turističkih, trgovačkih, ugostiteljskih i sportsko rekreativnih), čime se potencijalnim adresatima ovakve objave daje do znanja da će dobivanjem koncesije imati pravnu osnovu koristiti predmetni prostor sa gore citiranim namjenama.
VI. Međutim, utvrđenje namjene prostora za područje Grada Novalje ne ulazi u ovlasti davatelja koncesije, već ono spada u poslove prostornog planiranja i uređenja grada, koja je ovlast Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o prostornom uređenju propisana kao djelatnost jedinica lokalne samouprave, a ostvaruje se donošenjem odgovarajućih prostornih planova na razini tijela lokalne samouprave.
Tako je člankom 53. Zakona o prostornom uređenju propisano:
„(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, sukladno s načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Države, županija, gradova i općina.“
Nadalje, u čl. 109. st. 4. iszoga zakona propisano je:
„ (4) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće.“
VII. Slijedom navedenoga, zakonodavna ovlast određivanja namjene te uvjeta korištenja i uređenja prostora grada, odnosno općine, izričitim zakonskim odredbama oba mjerodavna zakona dana je gradskom, odnosno općinskom vijeću (u konkretnom slučaju ovdje je to Gradsko vijeće Grada Novalje). Naprotiv, davatelju koncesije propisi izričito nalažu da u prethodnom postupku prije ocjene postojanja uvjeta za davanje koncesije mora pribaviti mišljenje od tijela nadležnog za određivanje uvjeta prostornog uređenja, te utvrditi da je sadržaj koncesije koju namjerava izdati usklađen sa uvjetima prostornog uređenja.
U tom smislu je člankom 13. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru propisano da kada nadležno tijelo za provođenje postupka koncesije zaprimi inicijativu za davanje u koncesiju određenog pomorskog dobra, „dužno je u roku od 30 dana... ...zatražiti mišljenje tijela nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole da je donesen prostorni plan temeljem kojeg je moguće izdati lokacijsku dozvolu za traženi zahvat u prostoru te da je zahvat planiran tim planom.“

VII. Imajući u vidu gore navedeno, napominje se da je Županijska skupština Ličko Senjske županije, kao davatelj koncesije, i prije donošenja odluke o namjeri davanja koncesije bila itekako svjesna činjenice da je davanje lokaliteta označenog kao „Plaža Zrće“ u koncesiju prema sadržaju djelatnosti na način kako je to objavljeno u spornoj Odluci protivno uvjetima prostornog plana, ali je također bila dobro svjesna i činjenice da takvo postupanje predstavlja povredu ovlasti nadležnog Gradskog vijeća, i to iz dva osnovna razloga:
Prije svega, okolnost da je ovakav sadržaj koncesije u neskladu i u suprotnosti sa postojećim dokumentima prostornog uređenja, utvrdio je čak i sam davatelj koncesije u prethodnom postupku prije objavljivanja namjere davanja u koncesiju, i to u Studiji opavdanosti davanja koncesije koju je u prosincu 2016. godine izradila Razvojna agencija Ličko-senjske županije – LIRA po narudžbi davatelja koncesije. U tom dokumentu je konstatirano da je ovlaštenje za poslove prostornog planiranja i donošenje planova prostornog uređenja u nadležnosti Grada Novalje, te da širim prostornim planom nije detaljno uređena namjena punkta Zrće, već će se to tek učiniti donošenjem Urbanističkog plana uređenja plaže Zrće, koji još nije donesen.
Tako se na stranici 16. u točki 5. naslova „Pravna analiza“ toga dokumenta navodi:
„U ovom slučaju osim navedenih zakonskih propisa na upravljanje plažom Zrće primjenjuje se i Prostorni plan uređenja Grada Novalje („Županijski glasnik“ 21/07, 9/15, i 22/16). Prostornim planom uređenja Grada Novalje određeno je da je Zrće – uređena plaža, namjena prostora: ugostiteljsko turistička namjena (Turistički punkt – Zrće – T4), Kupališno rekreativni pojas. Propisana je obveza donošenja Urbanističkog plana uređenja plaže Zrće (UPU - 18), koji nije donesen.“
DOKAZ:
- Studija opravdanosti davanja koncesije iz prosinca 2016. godine
Dakle, davatelj koncesije je, potpuno svjestan činjenice da uopće nije donesen detaljni dokument prostornog uređenja od strane nadležnog tijela, a kojim bi bila definirana namjena korištenja ovog prostora (već da je taj dokument tek u fazi izrade/donošenja), odlučio objaviti namjeru davanja koncesije - sa sadržajem koji pretpostavlja da je korištenje prostora sa takvim namjenama dopušteno, što uopće nije bio slučaj! Štoviše, iz sadržaja djelatnosti za koje se koncesija daje (u odluci se navodi da se koncesija daje za obavljanje: turističkih, trgovačkih, ugostiteljskih i sportsko rekreativnih djelatnosti), vidljivo je da one ne odgovaraju niti općoj namjeni prostora iz Prostornog plana Grada Novalje.
IX. Drugi razlog je taj što je još u studenom 2016. godine, prilikom očitovanja na Prijedlog Plana davanja koncesija za 2017. godinu i Plana davanja koncesija za 2017. do 2019. godine, Grad Novalja obavijestio davatelja koncesije kako je u tijeku izrada Urbanističkog plana uređenja plaže Zrće, kojim će se definirati sadržaji, djelatnosti, kao i uvjeti pod kojima će se iste djelatnosti moći obavljati. Istim očitovanjem Grad Novalja je, nadalje, izričito naveo da se protivi pokretanju postupka davanja koncesije za gospodarsko korištenje plaže Zrće prije nego što bude donesen spomenuti UPU (jer će se logično tek tada moći definirati sadržaji, namjene i mogućnosti korištenja i uređenja ovog prostora).

Također je naveo i da, ukoliko unatoč takvom protivljenju i unatoč nepostojanju zakonskih preduvjeta, ipak bude proveden postupak davanja koncesije, Grad Novalja, kao vlasnik komunalne infrastrukture, neće dozvoliti ovlašteniku koncesije priključak na istu.
DOKAZ:
- očitovanje Grada Novalje od 10.11.2016.g.
X. Pored svega navedenoga, ukazuje se i da je u postupku davanja koncesije već u samom začetku Županijska skupština Ličko-senjske županije počinila više grubih procesnih povreda, koje striktno i ne predstavljaju povredu prava na lokalnu samoupravu, ali predstavljaju povrede mjerodavnih zakona koje uređuju postupak davanja koncesije, zbog kojih će, u slučaju da se postupak nastavi i donese odluka o odabiru koncesionara, takva odluka morati biti poništena, čime će se ponovno naštetiti javnom interesu i lokalnoj zajednici.
Naime, u čl. 14. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru te čl. 18. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama određeno je da postupak davanja koncesije započinje Odlukom o javnom prikupljanju ponuda, a čl. 18. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisan je i obvezni sadržaj takve odluke, te je u stavku 1. točki 8. propisano da ona (između ostaloga) obvezno sadrži i „izvod iz Detaljnog plana uređenja prostora ili lokacijsku dozvolu“.
U konkretnom slučaju davatelj koncesije uopće nije niti donio akt „Odluku o prikupljanju ponuda“, a akt koji je on donio umjesto toga nema zakonom propisani sadržaj. Naime, premda zakon izričito nalaže da već akt kojim se započinje postupak mora obvezno sadržavati izvod iz Detaljnog plana uređenja prostora ili lokacijsku dozvolu, ovdje davatelj koncesije ne samo da takve akte ne uključuje u odluku, već u pratećoj dokumentaciji i priznaje da takvih akata nema (detaljni plan uređenja prostora nije niti donesen).
XI. I konačno, u članku 8. Zakona o koncesijama određeno je da davatelj koncesije mora prije početka postupka davanja koncesije razriješiti sve imovinskopravne odnose (ukoliko postoje nerazriješeni ili sporni odnosi) u pogledu vlasništva, služnosti, ili kojih drugih stvarnih prava na predmetu koncesije. Prilikom započinjanja ovog konkretnog postupka, davatelj ne samo da nije razriješio sporne imovinsko pravne odnose, već je naprotiv, naveo u dokumentaciji, da su oni problematični i nerazriješeni te kako postoji rizik da zbog toga neće biti moguće koristiti predmet koncesije!
Tako je već u Studiji opravdanosti davanja koncesije iz prosinca 2016. godine navedeno:
„Prema sadašnjem stanju na pomorskom dobru na lokaciji plaže Zrće, k.č.br. 1827/2 izgrađena su tri odvojena ugostiteljska objekta ukupne bruto razvijene površine građevina 493,48 m2, a koja su legalizirana Rješenjem o izvedenom stanju....
Ličko-senjska županija nije niti od jednog javnopravnog tijela dobila obavijest ili rješenje na znanje ili zahtjev za postupanje u svezi navedenih objekata. Podnositelji zahtjeva za legalizaciju objekata nisu pokrenuli postupak upisa objekata u zemljišne knjige.
...
Iz svega navedenog može se zaključiti da nema pravne sigurnosti pri pokretanju postupka davanja koncesije na plaži Zrće u svrhu gospodarskog korištenja izgrađenih objekata, te se stoga predlaže navesti u natječajnoj dokumentaciji da odabrani ponuditelj prihvaća potencijalni rizik nemogućnosti korištenja sagrađenih objekata na plaži Zrće te da neće potraživati od Županije kao Davatelja koncesije naknadu štete.“
DOKAZ:
- Studija opravdanosti davanja koncesije iz prosinca 2016. godine
Stoga, premda je znao da je mogućnost korištenja (ali i mogućnost dodjeljivanja) predmeta koncesije u najmanju ruku upitna, u predmetnoj objavljenoj Odluci o namjeri davanja koncesije, davatelj koncesije eksplicitno objavljuje kako daje u koncesiju svih tih 493,48 m2 izgrađenih objekata na predmetnom zemljištu, te za to naplaćuje i bezuvjetnu naknadu. Tako je u točki III. iste Odluke određena obvezna fiksna koncesijska naknada za ugostiteljske objekte (dakle, upravo te objekte) u površini od spomenutih 493,48 m2 u iznosu od 300,00 kn/m2, tj. nominlano 148.044,00 kn.
XII. Vrhunac pravnog nepoštenja je činjenica da davatelj koncesije istodobno u pripadajućoj dokumentaciji, navodi kako je vlasnički status tih objekata u najmanju ruku sporan (a zapravo je vjerojatno takav da ti objekti nisu vlasništvo Republike Hrvatske, jer se očekuju prijedlozi podnositelja zahtjeva za legalizaciju radi upisa tih objekata u zemljišnim knjigama na njihovo ime) te se on temeljem takvog statusa se već u odluci o prikupljanju ponuda eksplicitno ogradio od mogućnosti da koncesionar ne može koristiti te objekte, istaknutim dijelom teksta:
„Odabrani ponuditelj prihvaća potencijalni rizik nemogućnosti korištenja sagrađenih objekata na plaži Zrće i neće potraživati od Ličko-senjske županije kao Davatelja koncesije naknadu štete.“

Dakle, da ne bi bilo zabune - davatelj koncesije objavljuje namjeru davanja u koncesiju tri objekta ukupne površine 493,48 m2, te za to traži obvezno plaćanje naknade, međutim, već u uvjetima nedmetanja daje do znanja kako je taj predmet koncesije vjerojatno u vlasništvu trećih osoba, koje će u narednom razdoblju tražiti upis svojih prava u zemljišne knjige, pa unaprijed traži od budućeg koncesionara i da prihvati rizik nemogućnosti korištenja svog predmeta koncesije?!
XIII. Kada se tome pridoda i već spomenuta okolnost da je davatelj koncesije izričito obaviješten o tome da se Grad Novalja, kao vlasnik komunalne infrastrukture, već očitovao da neće dopustiti priključenje eventualnog koncesionara na istu, ukoliko se dodjela koncesije izvrši nasilnim putem i mimo zakonite procedure (što se ovdje nedvojbeno namjerava učiniti), jasno je da davatelj koncesije objavljuje i obećava potencijalnim koncesionarima određena prava, za koja unaprijed zna da su neosnovana, odnosno ne mogu se realizirati! Takvo postupanje upravo zabranjuje gore spomenuti čl. 8. Zakona o koncesijama, koji nalaže davatelju koncesije da se svi nerazriješeni imovinskopravni odnosi moraju razriješiti prije nego što uopće započne postupak davanja u koncesiju. Ni u kojem slučaju nije dopušteno davati u koncesiju predmet čija je mogućnost korištenja sporna, a pogotovo je nedopušteno objaviti namjeru davanja koncesije većeg broja objekata, te zahtijevati plaćanje fiksne naknade za taj predmet koncesije, a pritom tražiti od koncesionara da unaprijed prihvati da je ta naknada vjerojatno bačen novac, jer se ti objekti neće moći koristiti.

XIV. Sukladno svemu gore navedenome, zaključno se ponavlja da je člankom 20. Zakona o koncesijama propisano je kako su davatelji koncesija prilikom provođenja postupka davanja koncesija obvezni, u odnosu na sve pravne i fizičke osobe, poštovati (između ostaloga) sva temeljna načela iz Ustava Republike Hrvatske.
Člankom 128. Ustava Republike Hrvatske zajamčeno je pravo na lokalnu samoupravu, a člankom 129. Ustava propisano je „da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti... tjelesnu kulturu i sport, tehničku kulturu, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša.“
Konačno, u stavku 3. istog članka propisano je da se „poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju zakonom, a prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima.“
XV. Člankom 18. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi također su izričito utvrđene ovlasti jedinica lokalne samouprave u području prostornog planiranja.
Također je Zakonom o koncesijama određeno da je davatelj koncesije prije početka postupka davanja u koncesiju dužan razriješiti sve imovinskopravne odnose od kojih ovisi mogućnost urednog izvršavanja koncesijske djelatnosti.
XVI. Iz čitavog postupanja Županijske skupštine Ličko Senjske županije vezano za namjeru dodjele koncesije na Plaži Zrće, vidljivo je da to tijelo donosi akte, ali i objavljuje namjeru daljnjeg donošenja akata, kojima se flagrantno povrjeđuje i svjesno negira Ustavom i posebnim zakonima Republike Hrvatske zajamčeno pravo jedinica lokalne samouprave na obavljanje poslova iz vlastitog djelokruga, čime iskazuje namjeru provođenja pravnog nasilja uzurpacijom ovlasti, tako što vlastitim aktima želi odlučivati o pitanjima prostornog planiranja iz djelokruga tijela lokalne samouprave, i to u postupku koji nema veze sa postupkom u kojemu se donose akti prostornog planiranja. Također je vidljivo da isto tijelo svojim odlukama objavljuje namjeru davanja dozvole za ostvarivanje takvih koncesijskih prava koja se ne mogu realizirati, odnosno takvih prava čijim bi ostvarenjem došto do povrede stečenih prava trećih osoba (izvanknjižni vlasnici/posjednici objekata – podnositelji zahtjeva za legalizaciju). Konačno, u postupku koncesije postavljaju se uvjeti protivni osnovnim načelima poštenog djelovanja javnopravnih tijela, jer se traži od ponuditelja da se obvežu na plaćanje egzaktnog iznosa koncesijske naknade, a da se istodobno traži i da unaprijed prihvate mogućnost da predmet koncesije za koji plaćaju naknadu uopće neće moći koristiti!
Na opisani način se, s jedne strane, krše prava lokalne zajednice koja proizlaze iz propisa o ustroju i ovlastima tijela lokalne samouprave, ali s druge strane, jednako tako i svi potencijalni adresati zainteresirani za dobivanje koncesije dovode u zabludu da je sadržaj koncesije usklađen sa uvjetima prostornog uređenja, odnosno da će osoba kojoj bude dodijeljena koncesija, imati temeljem akta o davanju koncesije pravo koristiti predmet koncesije na tamo navedeni način, premda od je samog početka Županijska skupština svjesna da to neće biti moguće.

XVII. Zbog toga se ukazuje prijeko potrebnim zaštititi javni interes na način da naslovno Ministarstvo uprave, sukladno čl. 78. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, radi zaštite ustavnosti i zakonitosti, kao i zaštite prava građana:
1)Obavi nadzor nad zakonistošću rada i akata Županijske skupštine Ličko-senjske županije u postupku davanja u koncesiju pomorskog dobra - javne plaže Zrće u Gradu Novalji

2)Utvrdi nezakonitost akata donesenih u tom postupku te sukladno čl. 80.b ZLPRS-a odmah obustavi primjenu akta: Odluke o obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže Zrće u Gradu Novalji, KLASA: 324-07/16-01/22, URBROJ: 2125/1-03-16-11 od 20.12.2016.g.;

3)Sukladno čl. 78.a. proglasi ništavima akte donesene na sjednici Županijske skupštine Ličko-senjske županije od 20.12.2016.g. te eventualno na drugim sjednicama, koji su u vezi postupka davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže Zrće u Gradu Novalji.


  Dokument | pdf file: Zahtjev za nadzor zakonitosti